Postoji li Bog?

Šest izravnih razloga za uvjerenje da Bog zaista postoji.

autor: Marilyn Adamson

Zar ne biste voljeli da vam barem jednom netko pokaže dokaz da Bog postoji? Bez pritiska. Bez izjava poput: „Samo moraš vjerovati.“ Pa, evo jednog iskrenog pokušaja da vam ponudim nekoliko argumenata za postojanje Boga.

Ali prvo razmislite o sljedećem. Ako se osoba protivi čak i mogućnosti postojanja Boga, tada se svaki dokaz može racionalizirati ili nekako objasniti. Primjer toga bio bi da netko odbija vjerovati kako su ljudi bili na Mjesecu. Nikakva količina informacija neće promijeniti mišljenje te osobe. Fotografije astronauta kako hodaju Mjesecom, intervjui s astronautima, kamenje s Mjeseca... svi ti dokazi su bezvrijedni, budući da je osoba već odlučila kako ljudi ne mogu ići na Mjesec.

Kada se radi o mogućnosti postojanja Boga, Biblija govori da su neki ljudi vidjeli dovoljno dokaza, ali su potisnuli istinu o Bogu.1 S druge strane, za one koji žele upoznati Boga, ukoliko on postoji, kaže: „Tražit ćete me i naći ćete me jer ćete me tražiti svim srcem svojim. I pustit ću da me nađete.“2 Prije nego što razmotrite činjenice koje ukazuju na postojanje Boga, zapitajte se: „Ako Bog postoji, jesam li spreman to priznati?“ Evo, dakle, nekoliko argumenata.

Postoji li Bog? Kompleksnost našeg planeta ukazuje na hotimičnog dizajnera koji ne samo da je stvorio svemir, već ga održava i danas.

Mogla bih dati mnogo primjera koji ukazuju na Božji dizajn, vjerojatno bezbroj. Ali evo ih samo nekoliko:

Zemlja... njezina veličina je savršena. Veličina Zemlje te odgovarajuća sila gravitacije zadržava tanki omotač koji se sastoji uglavnom od dušika i kisika i proteže se nešto više od 50 km iznad zemljine površine. Kad bi Zemlja bila manja, postojanje atmosfere ne bi bilo moguće, kao što je to slučaj na planetu Merkuru. Kad bi bila veća, atmosfera bi sadržavala slobodni vodik, kao na Jupiteru.3 Zemlja je jedini planet opremljen atmosferom koja sadrži pravi omjer plinova koji održavaju život na planetu, kako životinjski, tako i ljudski.

Zemlja se nalazi na pravoj udaljenosti od Sunca. Pogledajte temperaturne razlike koje imamo, otprilike od -30°C do +50°C. Kada bi Zemlja bila imalo dalje od Sunca, smrznuli bismo se. Malo bliže Suncu bismo izgorjeli. Čak i decimalna razlika u sadašnjem položaju Zemlje u odnosu na Sunce učinila bi život na Zemlji nemogućim. Zemlja ostaje na ovoj savršenoj udaljenosti od Sunca dok se okreće oko njega brzinom od oko 108 000 km/h. Također se okreće oko svoje osi čime omogućuje čitavoj površini Zemlje da se pravilno grije i hladi svaki dan.

A i naš Mjesec je savršene veličine i na savršenoj udaljenosti od Zemlje s obzirom na silu gravitacije. Mjesec stvara važnja gibanja oceana tako da vode oceana ne stagniraju, a opet on sprječava izlijevanje ogromnih oceana na kontinente.4

Voda... bezbojna je, bez mirisa i okusa, a opet, nijedno živo biće ne može preživjeti bez nje. Biljke, životinje i ljudska bića sastoje se većinom od vode (oko 2/3 ljudskog tijela čini voda). Pogledajmo zašto su osobine vode jedinstveno primjerene za održavanje života.

Ima neobično visoku točku vrelišta i točku smrzavanja.Voda nam omogućuje da živimo u okolini stalnih temperaturnih promjena tim što održava temperaturu našega tijela na oko stabilnih 37°C.

Voda je univerzalno otapalo. Ovo svojstvo vode znači da tisuće kemikalija, minerala i hranjivih tvari u stanju otopine mogu dospjeti kroz naše tijelo sve do najmanjih krvnih stanica.5

Kemijski je neutralna. Ona omogućuje našem tijelu da apsorbira hranu, lijekove i minerale, bez da utječe na sadržaj tvari koje prenosi.

Voda ima jedinstvenu površinsku napetost. Voda u biljkama iz tog razloga može teći prema gore, usprkos gravitaciji, čime donosi životno važne hranjive tvari u vrhove čak i najviših stabala.

Smrzava se od gore prema dolje, a led pluta na površini vode pa ribe ispod leda mogu preživjeti zimu.

97% vode na zemlji nalazi se u oceanima. Ali na našoj zemlji postoji dizajnirani sustav koji odstranjuje sol iz vode i tada tu vodu distribuira širom zemaljske kugle. Isparavanje uzima vodu iz oceana, ostavljajući sol, formira oblake koje vjetar lako pokreće te tako raznosi vodu širom kopnenih površina za vegetaciju, životinje i ljude. To je sustav pročišćavanja i opskrbe koji održava život na zemlji, sustav recikliranja i ponovnog korištenja vode.6

Ljudski mozak... istovremeno obrađuje nevjerojatnu količinu informacija. Vaš mozak prima sve boje i predmete koje vidite u svojoj okolini, temperaturu oko vas, pritisak vaših stopala na pod, zvukove oko vas, suhoću vaših usta, čak i materijal vaše tipkovnice. Vaš mozak procesuira sve Ljudski mozak... istovremeno obrađuje nevjerojatnu količinu informacija. Vaš mozak prima sve boje i predmete koje vidite u svojoj okolini, temperaturu oko vas, pritisak vaših stopala na pod, zvukove oko vas, suhoću vaših usta, čak i materijal vaše tipkovnice. Vaš mozak procesuira sve vaše misli, emocije i sjećanja. Istovremeno, vaš mozak prati sve tekuće funkcije vašega tijela kao što su disanje, pokretanje očnih kapaka, glad, pokretanje mišića u vašim rukama.

Ljudski mozak procesuira više od milijun poruka u sekundi.7 Vaš mozak procjenjuje važnost svih podataka, filtrirajući one koji su relativno nevažni. Upravo ta funkcija omogućuje vam da se usredotočite i djelujete u vašem svijetu. Mozak radi drugačije neko ostali organi. Mozak posjeduje inteligenciju, sposobnog razumnog mišljenja, sposobnost stvaranja osjećaja, snova, planova, sposobnost da se odluči za poduzimanje određenih radnji, sposobnost stvaranja odnosa s drugim ljudima.

Oko... ima sposobnost razlikovanja sedam milijuna boja. Ima sposobnost automatskog fokusiranja te upravlja nevjerojatnom količinom od 1.5 milijuna poruka istodobno.8 Evolucija proučava mutacije i promjene postojećih organizama. No ona sama po sebi ne objašnjava u potpunosti prvotni izvor nastanka mozga ili oka. Ne objašnjava nastanak živih organizama od nežive tvari.

2. Postoji li Bog? Svemir je nekako nastao. Što je uzrokovalo nastanak svemira?

Znanstvenici tvrde da je naš svemir da je naš svemir nastao u jednoj velikoj eksploziji energije i svjetla poznatoj pod nazivom Veliki prasak. Na taj je način nastalo sve što postoji: to je bio početak svemira pa čak i početak samo vremena.

Astrofizičar Robert Jastrow, deklarirani agnostik, tvrdi: „Sjeme svega što se dogodilo u svemiru posijano je toga prvog trenutka. Svaka zvijezda, svaka planeta, svaki živi organizam u svemiru nastao je kao posljedica procesa koji su započeli u trenutku te kozmičke eksplozije... Svemir je bljeskovito nastao. Nažalost, ne uspijevamo saznati što je uzrokovalo Veliki prasak.“9

Steven Weinberg, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, rekao je da je u trenutku ove eksplozije „temperatura svemira bila oko stotinu tisuća milijuna stupnjeva Celzijevih... i svemir je bio ispunjen svjetlošću.“10

Svemir nije oduvijek postojao. On je imao svoj početak. Što je uzrokovalo taj početak? Znanstvenici nemaju objašnjenja za tu iznenadnu eksploziju svjetlosti i tvari.

3. Postoji li Bog? Svemir radi po usklađenim zakonima pririode. Zašto je tomu tako?

Na prvi pogled, jako puno toga u životu čini se nesigurnim. Ali razmislimo o svim pojavama na koje možemo računati sa stopostotnom sigurnošću iz dana u dan. Sila gravitacije ostaje ista. Ako vruću šalicu kave ostavimo na stolu, ohladit će se. Zemlja se okreće u istim intervalima od 24 sata. Brzina svjetlosti nepromjenjiva je, kako na zemlji, tako ni u galaksijama vrlo udaljenima od nas.

Kako je moguće da je znanost kroz stoljeća bila u stanju pronaći zakone prirode koji se nikada ne mijenjaju? Zašto u semiru postoji takav red? Zašto je svemir tako predvidljiv?

„Najveći znanstvenici ostali su začuđeni ovom činjenicom. Nema logičke potrebe za svemirom koji bi slijedio neka pravila, pogotovo ne matematička pravila. Nevjerojatno je to što se svemir ne mora ovako ponašati, a ipak se ponaša. Bilo bi lakše zamisliti svemir u kome se uvjeti mijenjaju nepredviđeno iz trenutka u trenutak, pa čak i svemir u kome stvari nepredvidljivo nastaju i nestaju.“11

Richard Feynman, dobitnik Nobelove nagrade za kvantnu elektrodinamiku, rekao je: „Zašto je priroda matematična, to je misterij... Činjenica da uopće postoje ikakva pravila pravo je čudo.“12

4. Postoji li Bog? DNK kôd obavještava, programira ponašanje stanica.

Sve poučavanje, sve upute, svo vježbanje ima nekakvu svrhu. Osoba koja piše uputstvo za uporabu nekog aparata, čini to sa svrhom. Jeste li znali da u svakoj stanici naših tijela postoji vrlo detaljan kôd s uputama, vrlo sličan minijaturnom računalnom programu? Kao što možda znate, računalni program satoji se od nula i jedinica, ovako nekako 110010101011000. Raspored tih nula i jedinica govori programu što treba činiti. DNK kôd u stanicama svakoga od nas ponaša se na sličan način. On se sastoji od četiri kemijske tvari za koje znanstvenici koriste kratice A, T, G i C. One su u našim stanicama raspoređene otprilike ovako: CGTGTGACTCGCTCCTGAT, itd. U svakoj ljudskoj stanici nalaze se tri milijarde ovih slova.

Nadalje, baš kao što vi možete podesiti svoj mobilni uređaj da vas određenim tonom obavještava ako vas netko zove ili ste primili poruku, isto tako DNK naređuje stanici što da čini. DNK je program od tri milijarde slova koji stanici govori kako da se ponaša. To je jedno vrlo detaljno uputstvo za uporabu.13

Zašto je ovo nevjerojatno? Čovjek se mora zapitati, odakle se ovaj informacijski program stvorio u svakoj ljudskoj stanici? Ovo nisu samo kemijske tvari. To su tvari koje daju upute, koje određuju do najmanjih detalja kako će se tijelo određene osobe razvijati.

Prirodni, biološki uzroci jednostavno su nedostatno objašnjenje kad su u pitanju programirane informacije. Nemoguće je naći upute, ovako detaljne upute, a da ih netko namjerno nije sastavio.

5. Postoji li Bog? Znamo da Bog postoji jer nas on privlači k sebi. On stalno preuzima inicijativu i traži nas kako bismo došli k njemu.

Ja sam bila ateist. Kao i mnogim drugim ateistima, jako su mi smetali ljudi koji su vjerovali u Boga. Zašto mi ateisti ulažemo toliko vremena, pažnje i energije kako bismo opovrgli nešto za što uopće ne vjerujemo da postoji? Što nas tjera da to činimo? Kad sam ja bila ateist, svoje sam namjere pripisivala svojoj brizi za te jadne ljude u zabludi. Željela sam im pomoći da shvate kako je njihova nada u potpunosti neosnovana. Da budem iskrena, imala sam i drugi motiv. Dok sam se suprotstavljala onima koji su vjerovali u Boga, duboko unutra zanimalo me hoće li me oni uspjeti uvjeriti u suprotno. Jedan dio mojih nastojanja je išao u smjeru da se oslobodim pitanja o Bogu. Ako mogu definitivno dokazati vjernicima da su u krivu, problem je riješen i ja mogu slobodno nastaviti sa svojim životom.

Nisam razumjela da je razlog zašto je ta tema toliko opterećivala moj um bio taj da je Bog vršio taj pritisak. Saznala sam da Bog želi da ga upoznamo. On nas je stvorio s namjerom da ga upoznamo. Okružio nas je dokazima o sebi i drži pitanje svog postojanja izravno pred našim nosom. Osjećala sam se kao da ne mogu pobjeći od razmišljanja o postojanju Boga. U stvari, na dan kada sam odlučila priznati da Bog postoji, moja je molitva počela ovako: "OK, pobijedio si..." Moguće je da je glavni razlog zašto ateistima toliko smetaju ljudi koji vjeruju u Boga taj što ih Bog aktivno privlači.

Ja nisam jedina osoba koja je imala ovakvo iskustvo. Malcolm Muggeridge, socijalist i filozof, piše: „Imao sam osjećaj da sam, i pored moje vlastite istrage, nekako privučen.“ C. S. Lewis rekao je kako se sjeća, „... jedne noći za drugom, kad god su moje misli odlutale na trenutak od moga posla, osjećaja upornog, nepopustljivog prisustva Onoga koga toliko snažno nisam želio upoznati. Predao sam se i priznao kako je Bog Bog, kleknuo i molio: te noći, možda najpotišteniji i najnevoljniji obraćenik u cijeloj Engleskoj.“

Lewis nastavlja kako je napisao knjigu Iznenađen radošću (Surprised by joy) kao rezultat toga što je upoznao Boga. Niti ja nisam očekivala ništa posebno osim toga što sam priznala da Bog postoji. No u narednih nekoliko mjeseci bila sam zadivljena ljubavlju koju mi je iskazao.

6. Postoji li Bog? Za razliku od svih drugih otkrivenja o Bogu, Isus Krist je najjasniji, najdetaljniji prikaz Božjeg otkrivanja samoga sebe čovjeku.

Zašto Isus? Pogledajte malo najveće religije svijeta i naći ćete Buddhu, Muhameda, Konfucija, Mojsija koji su se predstavljali kao učitelji i proroci. Nijedan od njih nikada nije tvrdio da je Bog. Začuđujuće, Isus je to tvrdio za sebe. To je ono po čemu se Isus razlikuje od svih ovih vođa. On je rekao kako Bog postoji i kako ga upravo gledate. Iako je govorio o svom nebeskom Ocu, nije govorio s pozicije odvojenosti, nego vrlo bliske povezanosti, jedinstvene u čovječanstvu. Isus je rekao kako je onaj tko je vidio njega, vidio i Oca, a svatko tko je povjerovao u njega, povjerovao je u Oca.

Rekao je „Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života.“14 Tvrdio je kako ima atribute koje može imati samo Bog: da može opraštati ljudima grijehe, osloboditi ih od navike grijeha, pružiti ljudima izobilniji život i dati im vječni život na nebu. Za razliku od drugih učitelja koji su upućivali ljude na svoje riječi, Isus je upućivao ljude na sebe kao osobu. Nije rekao: „Slijedite moje riječi i naći ćete istinu.“ Rekao je: „Ja sam put, istina i život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni.“15

Koji dokaz je Isus dao kako bi potkrijepio tvrdnje o svojoj božanskoj prirodi? Činio je stvari koje ljudi ne mogu činiti. Isus je činio čuda. Iscjeljivao je ljude... slijepe, hrome, gluhe, čak je dvoje ljudi podignuo od mrtvih. Imao je moć nad stvarima... stvorio je hranu ni iz čega, dovoljno kako bi nahranio nekoliko tisuća ljudi. Činio je čuda u prirodi... hodao po vodi, zapovijedao oluji da prestane zbog šačice njegovih prijatelja. Ljudi su odasvud slijedili Isusa jer je neprestano ispunjavao njihove potrebe čineći čuda. Rekao je ljudima da, ako ne žele vjerovati njegovim riječima, trebali bi barem vjerovati čudima koja su vidjeli.16

Isus Krist je pokazao da je Bog nježan, pun ljubavi, svjestan naše egocentričnosti i nedostataka, ali i duboko željan odnosa s nama. Isus je otkrio da, iako nas Bog vidi kao grešnike koji zaslužuju da budu kažnjeni, njegova je ljubav prema nama nadvladala i Bog je smislio drugi plan. Bog sam je postao čovjekom i primio kaznu za naše grijehe umjesto nas. Zvuči apsurdno? Možda, ali mnogi očevi puni ljubavi rado bi zamjenili mjesta sa svojim djetetom na onkološkom bolničkom odjelu kada bi to bilo moguće. Biblija kaže da mi možemo voljeti Boga zato što je on prvi volio nas.

Isus je umro umjesto nas kako bi nama bilo oprošteno. Od svih religija poznatih čovječanstvu, samo u Isusu ćete vidjeti kako Bog poseže za čovjekom, osiguravajući nam put u odnos s njime. Isus pokazuje božansko srce puno ljubavi, brine se za naše potrebe, privlači nas k sebi. Zbog Isusove smrti i uskrsnuća, on nam danas nudi novi život. Možemo dobiti oproštenje, možemo biti prihvaćeni od Boga i istinski ljubljeni. On kaže: „Ljubavlju vječnom ljubim te, zato ti sačuvah milost.“17 To je Bog na djelu.

Postoji li Bog? Ako želite saznati, proučite dublje o Isusu Kristu. Rečeno nam je da je „Bog tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni.“18

Bog nas ne prisiljava da vjerujemo u njega, iako bi to mogao. Umjesto toga, on je osigurao dovoljno dokaza za svoje postojanje kako bismo svojevoljno odgovorili na njegov poziv: savršena udaljenost Zemlje od Sunca, jedinstvena kemijska svojstva vode, ljudski mozak, DNK, težnja u našem srcu i umu da ustanovimo postoji li Bog, Božja dobra volja da nam se objavi kroz Krista. Ako želite još razloga za vjerovanje da Bog postoji, pročitajte članak Više od slijepe vjere.

Ako želite započeti odnos s Bogom možete to učiniti sada.

To je vaša odluka i mora biti bez ikakve prisile. Ako želite primiti Božje oproštenje i stupiti u odnos s njime, možete to učiniti upravo sada, tako što ćete ga zamoliti da vam oprosti i da uđe u vaš život. Isus je rekao: „Evo, stojim na vratima i kucam. Ako tko čuje moj glas i otvori vrata, ući ću k njemu…“19 Ako želite to učiniti, ali niste sigurni kako to reći, ovo vam može pomoći kao primjer: „Isuse, hvala ti što si umro za moje grijehe. Ti znaš kako sam živio i da mi je potrebno oproštenje. Molim te da mi oprostiš i da uđeš u moj život. Želim te stvarno poznavati. Dođi u moj život sada. Hvala ti što ti želiš odnos sa mnom. Amen.“

Bog vidi vaš odnos s njim kao trajan. Za sve koji vjeruju u njega Isus je rekao: „Ja ih poznajem i oni idu za mnom. Ja im dajem vječni život. Oni sigurno neće nigda propasti i nitko ih neće oteti iz moje ruke.“20

Dakle, postoji li Bog? Nakon razmatranja svih ovih činjenica, može se zaključiti kako postoji Bog pun ljubavi i kako ga možemo upoznati na intiman, osoban način. Ako želite znati više o Isusovim tvrdnjama o njegovoj božanskoj prirodi, o postojanju Boga ili imate druga slična važna pitanja, pišite nam.

Upravo sam pozvao Krista u svoj život. (Evo nekih korisnih informacija.)

Pozvao bih Krista u svoj život. Molim dodatna objašnjenja.

Imam pitanje...

O autoru: Kao bivši ateist, Marilyn Adamson svim se silama borila da pobije odgovore na molitve svoje bliske prijateljice te kvalitetu njenog života. Suprotstavljajući se uvjerenjima svoje prijateljice, Marilyn je na svoje iznenađenje otkrila brojne objektivne dokaze koji su upućivali na postojanje Boga. Nakon otprilike godinu dana upornog preispitivanja, ona je odgovorila na Božju ponudu da uđe u njen život. Sada joj se vjera u njega konstantno potvrđuje i od nje ima velike dobrobiti.

(1) Poslanica Rimljanima 1,19-21
(2) Jeremija 29,13-14
(3) R.E.D. Clark, Creation (London: Tyndale Press, 1946.), str. 20
(4) The Wonders of God's creation [Čuda Božjeg stvaranja], Moody Institute of Science (Chicago, IL)
(5) Ibid.
(6) Ibid.
(7) Ibid.
(8) Hugh Davson, Physiology of the Eye [Fiziologija oka] 5. izdanje (New York: McGraw Hill, 1991)
(9) Robert Jastrow; "Message from Professor Robert Jastrow [Poruka profesora Roberta Jastrowa]"; LeaderU.com; 2002.
(10) Steven Weinberg; The First Three Minutes: A Modern View of the Origin of the Universe [Prve tri minute: Moderni pogled na postanak svemira]; (Basic Books,1988); str. 5.
(11) Dinesh D'Souza, What's So Great about Christianity [Zašto je kršćanstvo tako divno] (Regnery Publishing, Inc, 2007, 11. poglavlje).
(12) Richard Feynman, The Meaning of It All: Thoughts of a Citizen-Scientist [Značenje svega: Misli građanina-znanstvenika] (New York: BasicBooks, 1998), str. 43.
(13) Francis S. Collins, ravnatelj Projekta humanog genoma te autor knjige The Language of God [Božji jezik], írója (Free Press, New York, NY), 2006.
(14) Evanđelje po Ivanu 8,12
(15) Evanđelje po Ivanu 14,6
(16) Evanđelje po Ivanu 14,11
(17) Jeremija 31,3
(18) Evanđelje po Ivanu 3,16
(10) Otkrivenje 3,20
(20) Evanđelje po Ivanu 10,27-29

Kako započeti osoban odnos s Bogom

Imam pitanje ili komentar...